|
Sesvete su staro naselje. I premda se
nalaze po strani prometnih putova, stisnuto u jednom nezapaženom kutu Podravine,
imaju svoju povijest i svoje određeno povijesno i kulturno značenje.
Pisana prošlost Podravskih Sesveta od 668
godina ipak nešto svjedoči i znači. Od 13. do
16. stoljeća područje Sesveta nalazilo se u sastavu komarničkog arhidjakonata,
jer su plemići Beluše Komarničani imali svoje posjede do kanala Gorbonuk. |
|
13. st. do pada Virovitice 1552.
god. na istom mjestu gdje su i danas. Oslobađanjem Podravine od Turaka
započinje na tom području novi život. U Povelji oberstara
grada Đurđevca Hanibala Josipa Heistera između ostalog piše:
"... na znanje dajem svem kojem se dostoji kako je
naseljeno stanovito selo imenom Sesvete zvano vu g. 1695.
19. meseca malomešnika (rujna)." iz čega proizlazi da se
Sesvete službeno smatraju naseljem od 19.9.1695.
Područje Podravskih Sesveta imalo je vrlo burnu geološku i povijesnu prošlost.
Prije mnogo milijuna godina ovo je područje bilo dio Panonskog mora. Njegovim
povlačenjem ostaje plodna ravnica, močvare i rijeka Drava. O tome svjedoče
mnogobrojni nalazi fosilnih ostataka raznih morskih životinja nađeni prilikom
kopanja odvodnih kanala. Na ovom području rastu ogromne hrastove šume, a
područje je naseljeno ljudima još od početaka ljudske povijesti. Tome je
doprinijelo bogatstvo ribe, životinja i biljaka. Tu žive Iliri, Kelti, Rimljani
i prolaze nebrojene vojne kolone Huna, Tatara, Avara, Turaka...
Do 1850. godine Sesvete su u sastavu Vojne krajine. Broj stanovnika
se tih godina kreće oko 2000. Zaslugom župnika Karla Blažekovića mjesto 1911.
dobiva poštanski ured.
Sesvete 1830. godine dobivaju prvu školu, a vlastitu župu 1885. Dobrovoljno vatrogasno društvo osniva
se 1928.
Stanovnici našeg mjesta u dva svjetska rata ostavljaju svoje kosti diljem svijeta, da bi sudjelovali i u ovom posljednjem kojim je uspješno okončana tisućljetna težnja Hrvata za vlastitom samostalnom i nezavisnom državom. |
